English   Lokalni jezik

„Protokol o postupanju u slučaju nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece“

Donošenje „Protokola o postupanju u slučaju nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece“ u školama u Republici Srpskoj, prvi je i veoma važan korak koji bi trebao voditi ka smanjenju nasilja nad i među decom. Isto tako, ovaj dokument pokreće dodatni niz pitanja koja se odnose na njegovu primjenu i efikasnije sprovođenje u svakodnevnoj praksi u školama, stoga smo, ispred In fondacije, odlučili dati neka svoja razmišljanja koja bi mogla doprinijeti poboljšanju primjene ovog dokumenta i uspostavljanju kvalitetnijih mehanizama zaštite djece.

Evo nekoliko naših zapažanja i prijedloga:

Prvo važno pitanje je upoznavanje roditelja vezano za njihovu odgovornost u slučajevima nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece. Roditeljski sastanci koji se organizuju za roditelje prvačića na početku školske godine mogu biti mjesto i prilika da se roditelji ukratko upoznaju sa protokolom i nekim zakonskim odredbama, kao i sa njihovim roditeljskim pravima i obavezama, ne samo u slučaju kada neko drugi vrši nasilje nad njihovom djecom, već koje posljedice mogu biti po njih ukoliko oni sami vrše nasilje ili zanemaruju svoju djecu, pa čak i u slučajevima ako npr. ne dolaze redovno u školu na informacije. Isto tako, roditelji se ukratko mogu upoznati s pitanjem nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, vrstama, uzrocima i posljedicama. Takva aktivnost može biti vrlo jednostavna, a u isto vrijeme i vrlo efikasna.

Evidencija i praćenje nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja je ključni korak u procesu prevencije jer se na osnovu prikupljenih podataka mogu dalje određivati neophodne mjere i programi koji bi trebali voditi ka smanjenju i prevenciji nasilja. Kako je jedan od pratećih dokumenata Protokola i evidencijski list koji bi trebao da da podatke o svim incidentima koji se dešavaju u školama u toku jedne školske godine, prilikom naših sastanaka sa predstavnicima škola primijetili smo da se svi nasilni incidenti ne registruju u evidencijski list, što zamagljuje stvarno stanje, a time direktno utiče i na pokretanje daljnjih koraka. Dakle, važno je registrovati sve pojavne oblike nasilja kako bi dobili pravu sliku i nakon toga mogli kreirati adekvatne odgovore i djelotvorne programe.

Protokol definiše pitanje postupanja u slučaju nasilja, ali to automatski otvara još jedno važno pitanje, pitanja odgovornosti u slučaju nepostupanja bilo koje od strana koje su Protokolom odgovorne da reaguju u slučaju nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja. Definisanjem odgovornosti u slučaju nepostupanja osiguravamo mehanizam pune implementacije Protokola. 

U situaciji kada se nasilje, zlostavljanje ili zanemarivanje evidentira i kada se dijete upućuje dalje u postupak van škole, imajući u vidu najbolji interes djeteta, obazrivo i brižljivo postupanje kojim poštujemo dostojanstvo djeteta i štitimo njegova prava i interese, jako je važno organizovati brzo, koordinisano i centralizovano sprovođenje postupka u cilju smanjenja dodatne traumatizacije djece, jer ako to ne uradimo, cijeli protokol neće imati puno smisla.

Slijedeće jako važno pitanje se odnosi na stručnu i adekvatnu podršku, kako žrtvama tako počiniocima i svjedocima vršnjačkog nasilja i njihovim porodicama. Za ovu stručnu i savjetodavnu pomoć su potrebna određena stučna znanja i iskustva u radu sa djecom i njihovim bližnjima. Jedna trajna solucija bi bila otvaranje centara za djecu i porodicu, ali korak koji bi mogao prethoditi tome jeste organizovanje stručnih edukacija koje bi mogle stvoriti osnove za odgovarajuće intervencije. Isto tako bi bilo važno istražiti resurse nevladinih organizacija specijalizovanih u ovom domenu, koje imaju specifična znanja i iskustva i djeluju u lokalnoj zajednici, a koje mogu pružiti podršku žrtvi ili počiniocu nasilja. Drugo sistemsko rješenje je da se osposobi stručnjak, specijalizovan da pruža podršku žrtvama i počiniocima nasilja, kao i njihovim porodicama, a koji može raditi u centru za socijalni rad ili u centru za mentalno zdravlje.

Važan preventivni mehanizam, pored drugih navedenih u Protokolu je i razvoj programa socijalno-emocionalnih kompetencija na ranom školskom, ali i predškolskom uzrastu, koji bi omogućio da djeca (ali i nastavnici) uče i stiču vještine i znanja koja bi im omogućili da bolje razumiju sebe i druge, i na taj način grade pozitivnu klimu koja bi doprinosila većem prihvatanju, uvažavanju, jačanju samopoštovanja, a tim i boljim školskim postignućima.

Objavljeno u kategoriji: Novosti, dana 03.07.2014

Izvještaj o istraživanju: „Snage i poteškoće djece u centrima Gnijezdo u BiH“

In fondacija je upravo objavila izvještaj o istraživanju pod nazivom: „Snage i poteškoće djece u centrima Gnijezdo u BiH“.

Izvještaj je pokazao da djeca u riziku koja odrastaju u nesigurnom i nestabilom porodičnom okruženju, opterećenom višestrukim faktorima rizika, pokazuju niže samopoštovanje, emocionalne probleme, probleme u ponašanju, kao i probleme u ponašanju sa vršnjacima, a također su percipirani i kao hiperaktivniji.

Iako nema značajnih razlika u školskim postignućima kod referentne i grupe djece u riziku, životne aspiracije djece u riziku su znatno niže nego kod njihovih vršnjaka.

Zaštitini faktori kao što su sigurno mjesto, brižni i podržavajući odrasli, uzori, odgovarajuća podrška pružena u kritičnim periodima odrastanja, kao i dosupnost odgovarajuće stručne podrške mogu imati značajnu ulogu u preveniranju i prevazilaženju problema odrastanja. Centri „Gnijezdo“ imaju stoga  značajno mjesto u preventivnim aktivnostima u socijalnom okruženju djece u riziku.  

Izvjestaj o istrazivanju 2014

Objavljeno u kategoriji: Novosti, dana 11.03.2014

Poziv za dostavljanje projektnih prijedloga – Romska djeca i obrazovanje

In fondacija radi na prevenciji nasilja u životima djece u BiH. Romska djeca su pod visokim rizikom da iskuse nasilje tokom svog života; ali pored toga, oni su svakodnevno izloženi drugim, puno težim problemima, na kojima trebamo raditi prije prevencije nasilja. Pristup obrazovanju će značajno poboljšati njihove životne šanse i direktno će doprinositi smanjenju rizika od nasilja. Mnoga romska djeca ne pohađaju školu, ili ako su uključena u školski sistem, izložena su velikom riziku napuštanja škole prije nego završe obrazovanje i steknu diplomu. 

 Stoga, In fondacija objavljuje tematski  javni poziv sa posebnim fokusom  na  temu:

romska djeca i obrazovanje

 Poziv za dostavljanje projekata je otvoren za NVO koje su registrovane i djeluju u BiH, a koje imaju znanja i iskustva u ovom polju rada. Prednost u ovom pozivu će imati romske ili organizacije civilnog društva u kojima su Romi adekvatno zastupljeni u upravnom odboru ili kao osoblje organizacija.

Organizacije koje imaju podršku Roma Education Fund (REF) neće biti uzete u razmatranje. 

NVO se pozivaju da pripreme prijedloge projekata koji će se odnositi na pripremu za školu, pristup (predškolskom) obrazovanju i pružanje podrške u savladavanju gradiva romskoj djeci koja su uključena u redovno obrazovanje. Predlažemo da organizacije u svoje projektne aktivnosti uključe i rad sa roditeljima, kao npr. podrška roditeljima u razvoju pozitivnih roditeljskih vještina (neke informacije i predloženi model rada možete naći na našoj web stranici http://www.infondacija.org/projekat-%E2%80%9Erastimo-zajedno%E2%80%9C.

Projektni prijedlozi bi trebali biti inovativni, uključujući metodologiju i pristup koji odgovara ciljnoj grupi. Prijedlozi projekata bi trebali da doprinose boljoj uključenosti romske djece u redovan sistem obrazovanja. Mobilizacija volontera, zagovaranje za promjene u zajednici i promocija aktivnog učešća korisničkih grupa trebaju biti ključne komponente projekta.

Predloženi budžet trebao bi biti u rasponu od 5.000-20.000,00 eura. Vlastiti doprinos organizacije ili doprinos iz  drugih izvora je prednost i uzeće se u obzir prilikom razmatranja budžeta i tokom procesa selekcije.

Trajanje projekta – u zavisnosti od projektnih aktivnosti, očekuje se da projekti traju do 12 mjeseci.   

Kriterij odabira: savjetodavna komisija In fondacije će vršiti odabir prijedloga projekata na osnovu slijedećih kriterija:

-         relevantnost

-         iskustvo u radu na polju prevencije nasilja, uključujući i sposobnost za organizovanje i provođenje participativnih procesa i/ili obuku profesionalaca

-         predloženi postupak i metodologija

-         kapaciteti za zagovaranje i iskustvo

-         predloženi budžet

-         spremnost na saradnju sa drugim organizacijama u okviru oblasti od interesa i

-         spremnost na učešće u zajedničkim aktivnostima mreže projekata koje podržava In fondacija.

Sve dodatne informacije, kao i obrasce za prijavu, uključujući i listu obaveznih popratnih dokumenata, kao i informacije o kriterijima za finansiranje,  možete naći na našoj web stranici http://www.infondacija.org/kriteriji-za-finansiranje.

Krajnji rok za dostavljanje aplikacija je ponedjeljak, 28. april 2014. do 12.00 časova, poštom (ne prihvatamo dostavu brzom poštom), na adresu našeg poštanskog pretinca, kao što je naznačeno u našem obrascu za prijavu.

Email: info@infondacija.ba

Facebook: www.facebook.com/infondacija

Objavljeno u kategoriji: Novosti, dana 03.03.2014

Poziv za dostavljanje projektnih prijedloga

In fondacija, u saradnji sa i uz finansijsku podršku Stichting Kinderpostzegels, iz Holandije, fokusiraće svoj rad u narednom periodu na prevenciju nasilja. Prevencija nasilja je odabrana kao jedno od ključnih programskih područja i objedinjeno je pod zajedničkim programskim nazivom “Nulta tolerancija na nasilje u životima djece u Bosni i Hercegovini”. 

Prekidanje kruga nasilja u životima djece u BiH bi trebalo doprinijeti smanjenju zlostavljanja i zanemarivanja djece, kao i smanjenju rizika da djeca, kasnije postanu žrtve nasilja ili nasilnici. 

Stoga, In fondacija objavljuje javni poziv za NVO registrovane u BiH, koje imaju znanja i iskustva u sprovođenju aktivnosti na polju prevencije nasilja, da pripreme projektne prijedloge usmjerene na jednu od dvije navedene teme:

  • prevencija vršnjačkog nasilja u školama
  • preventivne aktivnosti rodno zasnovanog nasilja

Projektni prijedlozi bi trebali biti inovativni, uključujući metodologiju i pristup koji odgovara ciljnoj grupi, i koji bi trebalo da doprinose smanjenju nasilja u životima djece u BiH. Mobilizacija volontera, zagovaranje za promjene u zajednici i promocija aktivnog učešća korisničkih grupa trebaju biti ključne komponente projekta. Za aktivnosti koje se budu provodile u školama očekujemo da budu kreirane na način da osposobe osoblje škole da samostalno provodi te aktivnosti nakon određenog vremena.

Predloženi budžet trebao bi biti u rasponu od 5.000-20.000 eura. Vlastiti doprinos organizacije ili doprinos iz  drugih izvora je prednost i uzeće se u obzir prilikom razmatranja budžeta i tokom procesa selekcije.

Trajanje projekta – u zavisnosti od projektnih aktivnosti, očekuje se da projekti traju do 12 mjeseci.   

Kriterij odabira: Savjetodavna komisija In fondacije će vršiti odabir prijedloga projekata na osnovu slijedećih kriterija:

-         relevantnost

-         iskustvo u radu na polju prevencije nasilja, uključujući i sposobnost za organizovanje i provođenje participativnih procesa i/ili obuku profesionalaca

-         predloženi postupak i metodologija

-         kapaciteti i iskustvo u zagovaranju

-         predloženi budžet

-         spremnost na saradnju sa drugim organizacijama u okviru oblasti od interesa i

-         spremnost za učešće u zajedničkim aktivnostima mreže projekata koje podržava In fondacija.

Sve dodatne informacije, kao i obrasce za prijavu, uključujući i listu obaveznih popratnih dokumenata, kao i informacije o kriterijima za finansiranje,  možete naći na našoj web stranici http://www.infondacija.org/kriteriji-za-finansiranje

Krajnji rok za dostavljanje aplikacija je ponedjeljak 28. april 2014. do 12.00 časova, poštom (ne prihvatamo dostavu brzom poštom), na adresu našeg poštanskog pretinca, kao što je naznačeno u našem obrascu za prijavu.

Email: info@infondacija.ba

Facebook: www.facebook.com/infondacija

Objavljeno u kategoriji: Novosti, dana 03.03.2014

TRAUMATSKA ISKUSTVA KAO PREDISPONIRAJUĆI FAKTOR NASILJA I ANKSIOZNOSTI MLADIH

Djeca sa iskustvom hroničnih bolesti u porodici, smrti i razvoda roditelja  anksioznija  su od svojih vršnjaka  koji nemaju ova iskustva. Takođe, podaci ukazuju da su ispitanici koji su bili izloženi traumatskim iskustvima u porodici, bili podložniji nasilju izvan porodice, što može ukazivati na opštu ranjivost i moguću tendenciju da kasnije postanu žrtve ili počinioci nasilja. Traumatsko iskustvo ispitanka doživljeno van porodice značajno je zastupljenije od  traumatskih iskustava koja se dešavaju unutar porodice, a koja su emocionalno dublja i značajnija za razvoj ličnosti adolescenata. Traumatska iskustva unutar porodice i  izloženost nasilju izvan porodice su u pozitivnoj korelaciji sa anksioznošću  mladih, što ukazuje na potrebu razvoja interventnih i preventivnih programa koji bi trebali doprinijeti smanjenju tolerancije na nasilje u svim segmentima društva.   

zakljucak

Traumatska iskustva – poster prezentacija

Objavljeno u kategoriji: Novosti, dana 30.09.2013

Treći krug projekta „Podrška roditeljima u jačanju pozitivnih roditeljskih vještina – Rastimo zajedno“

U septembru je INF otpočela treći krug projekta „Podrška roditeljima u jačanju pozitivnih roditeljskih vještina – Rastimo zajedno“.

Inicijalni trening, kao početak obuke za vođenje radionica sa roditeljima, organizovali smo u Sarajevu od 9-11. septembra. Trening je obuhvatio 29 novih polaznika iz 8 predškolskih ustanova (Bihać, Bosanska Krupa, Jajce, Vitez, Novi Travnik, Mostar, Tuzla i Sarajevo) i 2 nevladine organizacije (Udruženje građanki – Bosansko Grahovo i Centar za djecu, mlade i porodicu- Laktaši). Treningu su također prisustvovale  načelnica za predškolsko obrazovanje i vaspitanje Ministarstva prosvjete i kulture RS i nadzornica za predškolstvo Republičkog Pedagoškog zavoda RS.

Pored ove grupe INF je u dogovoru sa trenericama organizovala i edukaciju za grupu već sertifikovanih voditeljica, njih 6, koje su uz osnovnu grupu polaznika obučavane za ulogu regionalnih voditeljica programa Rastimo zajedno u BiH.

Nakon treninga polaznici su dobili materijale za realizaciju radionica sa roditeljima u svojim lokalnim zajednicama koje će krenuti sredinom oktobra 2013.

Objavljeno u kategoriji: Novosti, dana 16.09.2013

Otvoreni novi centri Gnijezdo u BiH

In fondacija je od 2-4. septembra 2013. organizovala drugu uvodnu radionicu za pet novih centara Gnijezdo u BiH. NVO koje su odgovorile na poziv INF, i koje su odabrane kao nosioci projekta dolaze iz Bosanskog Grahova, Jablanice, Modriče, Prijedora i Zenice.   Osoblje centara Gnijezdo nakon trodnevnog uvodnog treninga je dobilo osnovna znanja o metodološkom pristupu koji je usavršen kroz prethodni četverogodišnji projekat “Danas djeca, sutra roditelji”.

Osnovna uloga dnevnog centra je obezbjeđivanje sigurnog prostora za djecu pod rizikom. Kroz preventivne aktivnosti djeci u centru pružamo podršku sa ciljem da ojačaju samopouzdanje, odaberu prihvatljivije oblike ponašanja, poboljšaju školski uspjeh, unaprijede svoj položaj među vršnjacima, kao i da osnaže svoju uključenost i participaciju. Na taj način se osigurava bolja zaštita djece u njihovom užem i širem okruženju. Podrška djeci u centrima se pruža u skladu sa njihovim individualnim potrebama.

Dnevni centri počinju svoj rad s djecom od 09. septembra 2013. i zajedno sa šest centara iz prvog kruga projekta, sada ukupno čine porodicu od 11 aktivnih centara koji rade za zaštitu i dobrobit djece u BiH.

Objavljeno u kategoriji: Novosti, dana 09.09.2013

Poziv za dostavljanje projektnih prijedloga – Romska djeca i obrazovanje Krajnji rok za dostavljanje aplikacija je 12. avgust 2013.

In fondacija, u saradnji sa i uz finansijsku podršku Stichting Kinderpostzegels, iz Holandije, fokusira svoj rad na tematsku oblast prevencije nasilja u Bosni i Hercegovini. Sa ciljem da se adekvatno odgovori na ovaj rastući društveni problem, pitanje nasilja je odabrano kao jedno od ključnih programskih područja, i biće objedinjeno pod zajedničkim programskim nazivom “Nulta tolerancija na nasilje u životima djece u Bosni i Hercegovini”. 

Prekidanje kruga nasilja u životima djece u BiH bi trebalo doprinijeti smanjenju zlostavljanja i zanemarivanja djece. 

Romska djeca su također pod visokim rizikom da iskuse nasilje tokom svog života; ali pored toga, oni su svakodnevno izloženi drugim, puno težim problemima, na kojima trebamo raditi prije prevencije nasilja. Pristup obrazovanju će značajno poboljšati njihove životne šanse i direktno će doprinositi smanjenju rizika od nasilja. Mnoga romska djeca ne pohađaju školu, ili ako su uključena u školski sistem, izložena su velikom riziku napuštanja škole prije nego završe obrazovanje i steknu diplomu. 

 Stoga, In fondacija objavljuje tematski  javni poziv sa posebnim fokusom na temu:

romska djeca i obrazovanje 

Poziv za dostavljanje projekata je otvoren za NVO koje su registrovane i djeluju u BiH, a koje imaju znanja i iskustva u ovom polju rada. Prednost u ovom pozivu će imati romske ili organizacije civilnog društva u kojima su Romi adekvatno zastupljeni u upravnom odboru ili kao osoblje organizacija.

Organizacije koje imaju podršku Roma Education Fund (REF) neće biti uzete u razmatranje. 

 NVO se pozivaju da pripreme prijedloge projekata koji će se odnositi na poboljšanje pripreme za školu, pristup (predškolskom) obrazovanju i pružanje podrške u savladavanju gradiva romskoj djeci koja su uključena u redovno obrazovanje. Predlažemo da organizacije u svoje projektne aktivnosti uključe i rad sa roditeljima, kao npr. podrška roditeljima u razvoju pozitivnih roditeljskih vještina (neke informacije i predloženi model rada možete naći na našoj web stranici http://www.infondacija.org/projekat-%E2%80%9Erastimo-zajedno%E2%80%9C

Projektni prijedlozi bi trebali biti inovativni, uključujući metodologiju i pristup koji odgovara ciljnoj grupi. Prijedlozi projekata bi trebali da doprinose boljoj uključenosti romske djece u redovan sistem obrazovanja. Mobilizacija volontera, zagovaranje za promjene u zajednici i promocija aktivnog učešća korisničkih grupa trebaju biti ključne komponente projekta. 

Predloženi budžet trebao bi biti u rasponu od 5.000-20.000,00 eura. Vlastiti doprinos organizacije ili doprinos iz  drugih izvora je prednost i uzeće se u obzir prilikom razmatranja budžeta i tokom procesa selekcije. 

Trajanje projekta, u zavisnosti od projektnih aktivnosti, treba biti do 12 mjeseci.    

Kriterij odabira: savjetodavna komisija In fondacije će vršiti odabir prijedloga projekata na osnovu slijedećih kriterija:

-         podobnost

-         relevantnost

-         iskustvo u radu na polju prevencije nasilja, uključujući i sposobnost za organizovanje i provođenje participativnih procesa i/ili           obuku profesionalaca

-         predloženi postupak i metodologija

-         kapaciteti za zagovaranje i iskustvo

-         predloženi budžet

Sve dodatne informacije, kao i obrasce za prijavu, uključujući i listu obaveznih popratnih dokumenata, kao i informacije o kriterijima za finansiranje,  možete naći na našoj web stranici http://www.infondacija.org/kriteriji-za-finansiranje.

Poziv za prijavu otvara se u četvrtak, 20. juna 2013. Krajnji rok za dostavljanje aplikacija je ponedjeljak, 12. avgust 2013. do 12.00 časova, poštom (ne prihvatamo dostavu brzom poštom), na adresu našeg poštanskog pretinca, kao što je naznačeno u našem obrascu za prijavu.

Objavljeno u kategoriji: Novosti, dana 20.06.2013

Druga godišnja konferencija – Rastimo zajedno

Na kraju drugog kruga projekta „Podrška roditeljima u razvoju i jačanju roditeljskih vještina“ In fondacija je organizovala Drugu godišnju konferenciju BiH mreže „Rastimo zajedno“.

Na konferenciji u Laktašima održanoj 06.-08. juna 2013. okupila su se 24 edukovana voditelja radionica. Tom prilikom su razmijenili iskustva u radu s roditeljima, kao i iskustva u vođenju radionica sa grupama vaspitača u svojim vrtićima koje predstavljaju novinu u drugom krugu projekta.

U cilju dodatnog osnaživanja obučenih timova trenerice su za učesnike pripremile sesiju „Vještine i vrijednosti u radu s roditeljima/voditeljima“.

In fondacija je na konferenciji najavila treći krug projekta u kojem će organizovati obuku za novu grupu profesionalaca iz vrtića u BiH i dodatnu obuku za grupu sertifikovanih voditelja koji bi trebali biti angažovani kao regionalni supervizori u mreži Rastimo zajedno. Ova odabrana grupa iskusnih voditelja će od jeseni imati ulogu regionalnih voditelja i  biće edukovana da pruža stručnu podršku timovima na terenu, kao i da se brinu o očuvanju kvalitete programa u radu sa grupama roditelja.

Objavljeno u kategoriji: Novosti, dana 14.06.2013

Kako smanjiti nasilje u školama?

Iskustva i preporuke za rad u školama

Uvod u temu nasilja

Nasilje je sveprisutna pojava. Percepcija društva jeste da je nasilje u porastu, uključujući nasilje u školama, ali istina je zapravo kompleksnija, jer percepcija ne mora uvijek odgovarati istini, međutim nema sistematskog praćenja i ne možemo sa sigurnošću tvrditi kako se kreće trend ove pojave.

Sa sigurnošću možemo reći da nasilje u školama nije nova pojava, samo se posljednjih godina sve više pažnje pridaje tom fenomenu. Isto tako, još uvijek nema jedinstvenog pristupa istraživanju nasilja među vršnjacima, a također se postavlja pitanje šta je to što treba istraživati prilikom razmatranja pitanja nasilja, da li je to ”buling”, vršnjačko nasilje, antisocijalno ponašanje, vandalizam, prekršaji koje prave djeca u sukobu sa zakonom, maloljetnička delinkvencija ili podaci koji govore o socijalnoj isključenosti. Dakle, postoji nedostatak u sistematskom prikupljanju podataka.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), nasilje među mladima je u porastu koje se među ostalim faktorima, značajno može objasniti i pojavom siromaštva, kao i socijalne i ekonomske tranzicije.

U istraživanju SZO provedenom 2002. godine o mladima i nasilju ističu se  četiri osnovna i međusobno povezana uzroka/uticaja: 1. individualne, biološko/psihološke karakteristike koje utiču na naslijeđenu ili naučenu osobnost/ličnost, 2. odnosi unutar porodice i sa vršnjacima, 3.  zajednica na nivou socijalne kohezije i integracije, 4. društvo, demografske i društvene promjene, ujednačena primanja i strukture vlasti.

Među druge faktore koji utiču na nivo nasilja u školama svakako možemo ubrojiti: vrstu škole i klimu u školama, odnos učenik-nastavnik, karakteristike vršnjačkih grupa, karakteristike same grupe učenika kao što su uzrast, pol, etnička pripadnost, porodice iz kojih dolaze, posebne potrebe u obrazovanju, historijski trendovi i dr.

Različiti oblici nasilja utiču na to da se žrtve osjećaju frustrirano, ljuto, poniženo, izolovano, beznadežno, povrijeđeno, uplašeno što ih dalje vodi u rizik slabijeg školskog uspjeha, niskog samopouzdanja, depresije, pa čak i suicidalnih misli ili pokušaja. U svakom slučaju duža izloženost nasilju vodi žrtvu ka problemima vezanim za mentalno zdravlje i somatske poremećaje. Nedavna međunarodna istraživanja ukazuju da znatan postotak žrtava, u roku od tri godine nakon što su trpili dugotrajno nasilje, postaju počinitelji ukoliko ne dobiju potrebnu pomoć, što dalje vodi ka povećanju nasilja.

Prema nekim istraživanjima smatra se da je svako drugo dijete izloženo nekom obliku nasilja, tj. prema drugim rezultatima 63% djece u školama je zahvaćeno vršnjačkim nasiljem, bilo da su izvršioci, pomagači, posmatrači, žrtve ili oni koji ih brane, a poznato je da svi oni trebaju stručnu pomoć.

 Šta možemo uraditi?

Kao odgovor na nasilje u različitim zemljama Evrope postoje različiti programi kojima se pokušava uticati na smanjenje pojave nasilja u školama. Ti programi se razlikuju po mnogim svojim obilježjima.

Različiti programi podučavanja na temu smanjenja nasilja mogu značajno doprinijeti smanjenju pojave nasilja, bilo da se radi kroz grupni pristup i to proučavanjem literature, kroz dramske aktivnosti, igranje uloga, filmove, korištenjem multimedijalnih materijala, sve to može biti od pomoći, ali samo kao dio šireg programa intervencija.

Neki od progama se također fokusiraju na individualnu podršku učenja socijalnih vještina, asertivnosti, jačanja samopouzdanja i promjene ponašanja.

Šta je ono što škola može uraditi: uvođenje pravila ponašanja u školu i razrede, razvoj opštih preventivnih mjera, unapređenje školske klime u cilju smanjenja nasilja, podučavanje raznih programa i poticanje aktivnosti, individualna podrška djeci pod rizikom da postanu nasilna, podrška djeci žrtvama nasilja, podrška djeci počiniocima nasilja, sigurnosne mjere, razvoj referalnog mehanizma za podršku u sklopu šire mreže u zajednici, kao i obuka osoblja škole.

Također, jedna od metoda može biti učenje socijalnih, emocionalnih i vještina ponašanja i praćenje primjene istih (taj program daje najbolje rezultate na ranijem uzrastu od 5-11 god). Program podrazumijeva 5 ključnih elemenata: svjesnost o sebi, empatiju, upravljanje osjećanjima, motivaciju i socijalne vještine, uključujući i komunikaciju. U istraživanjima u Velikoj Britaniji se pokazalo da usvajanje ovih vještina ne pomaže učenicima samo u razvoju ličnih i interpersonalnih vještina, već ima značajan uticaj na: njihov školski/akademski uspjeh, smanjenje broja izostanaka u školi, pozitivnu promjenu ponašanja i smanjenje nasilnih incidenata, što sve zajedno utiče na povećanje stepena inkluzivnosti u školama.

Istraživanja u nekim Evropskim zemljama su pokazala da vršnjačka podrška može biti ne samo interventna već i preventivna mjera u cilju smanjenja nasilja u školama. Vršnjaci znaju mnogo bolje od osoblja škole šta se desava među djecom.  

Važnu ulogu u razvoju bilo preventivnih ili interventnih programa imaju i sami učenici, oni trebaju biti uključeni i trebamo ih pitati da i oni daju svoje mišljenje o novim inicijativama, jer i time utičemo na smanjenje nasilja u školama i i doprinosimo tome da novi programi budu bolje prilagođeni stvarnim problemima u toj školi.

Uloga učenika može biti u obliku sistema vršnjačke podrške i rane intervencije, u kojem se cijeni saradnja i kvalitet odnosa. Kroz sistem vršnjačke podrške učenici mogu razviti i kapacitet da kanališu agresiju kada se ona pojavi, a također razvijaju i iskustvo promovisanja nenasilnog ponašanja u širem kontektsu. U vezi s tim važno je promovisati saradnički, grupni pristup među vršnjacima kako bi se ohrabrilo pro-socijalno ponašanje i povećao nivo saradničkog ponašanja  koji se zaniva na povjerenju. Učenici tako usvajaju vještine saradnje kroz strukturisane aktivnosti. Zatim, vršnjačka medijacija, rana intervencija, rješavanje konflikata, slušanje ili vršnjačko savjetovanje. Kroz takve pristupe učenici uče raditi zajedno što utiče na smanjenje predrasuda, sticanje vještina komunikacije, razmjenu informacija i načina kako sagledavati svoja postignuća, ali isto tako i na učenje vještina kako rješavati i prevazilaziti konfliktne situacije. Škola tako postaje mjesto gdje se na prihvatljiv način može razgovarati o osjećanjima i odnosima.

Prednosti vršnjačke podrške su slijedeće:

-          vršnjaci otkrivaju nasilje mnogo ranije nego odrasli

-          mladi se lakše povjeravaju vršnjacima nego odraslima

-          vršnjaci mnogo bolje razumiju jezik koji koriste djeca koja nisu naučila da govore o svojim osjećajima

-          žrtva nasilja se ima kome obratiti i brzo uviđa da osoblje škole poduzima nešto u vezi s tim

-          osoblje često nema dovoljno vremena da se bavi svim interpersonalnim problemima

-          vršnjaci tako stiču vještine koje će im biti od koristi kasnije u životu

-          tokom vremena škola se percipira kao organizovano mjesto koje brine o djeci

-          vršnjačka podrška često može biti dobra veza prema drugim sistemima podrške

 Također je važno u rad škole uključivati i neke druge grupe (kao što su roditelji), ali i širu društvenu zajednicu. Od velike pomoći može biti i mreža profesionalne podrške.

 Preporuke za upravu škole

  • Očekivanja osoblja škole o ponašanju učenika u školi treba jasno izložiti u školskim pravilima ponašanja i svu djecu treba upoznati s tim pravilima
  • Djeci treba omogućiti da sudjeluju u pisanju pravila o ponašanju u školi jer će ih na taj način, participirajući, bolje razumjeti i poštovati
  • Povratna informacija je da je uprava škole i način kako učitelj ili nastavnik upravlja razredom vrlo važna u smanjenju nasilja među djecom
  • Ako na nivou škole želimo raditi na smanjenju nasilja važno je da se uključe svi zaposleni u školi
  • Važno je raditi na stvaranju klime u čitavoj školi koja će propagirati nultu toleranciju na pitanja nasilja
  • Znajući gdje se najčešće nasilje dešava (razred, igralište..) shodno tome možemo poduzeti adekvatne mjere i korake; važno je voditi računa o tome da se obezbjeđuju sigurna mjesta u i oko škole
  • Djeca u školi moraju znati kome se mogu obratiti za pomoć, tj. svaka škola bi trebala da ima barem 2 osobe zadužene i osposobljene da mogu razgovarati sa djetetom u slučaju kada se nasilje desi
  • U razredima u kojima razrednik više radi s djecom pokazalo se da je manje nasilja
  • Svako dijete je na svoj način učestvovalo u nekom obliku nasilja, bilo da se radi o napadaču, žrtvi, pomagačima, navijačima, posmatračima ili onima koji su pokušali da ih brane i svi oni trebaju stručnu pomoć
  • O nasilju se mora govoriti, na odgovarajući način
  • Važno je graditi otvoren odnos među učenicima i nastavnicima, jer to umnogome smanjuje nasilje u školi
  • Dobri i kvalitetni odnosi doprinose smanjenju nasilja

 Preporuke za rad sa djecom

  • Važno je raditi na razvoju socijalnih i komunikacijskih vještina kod učenika
  • Djeci treba vjerovati i slušati ih, djeca vrlo rijetko lažno prijavljuju nasilje
  • Nasilnike ne treba kažnjavati, sa njima treba raditi, treba im pružiti pomoć i podršku kako bi prebrodili problem zbog kojeg se nasilno ponašaju
  • Prepoznavanje raznih oblika ponašanja i uvid u te situacije vodi ka promjeni ponašanja
  • Učenje učenja a time i bolji školski uspjeh direktno vodi ka podizanju samopouzdanja i pozitivnijoj procjeni samoefikasnositi i boljoj slici o sebi
  • Vršnjačka pomoć je jako važna i značajna kao resurs koji se ne koristi tako često
  • Kada radimo na smanjenju nasilja važno je početi s mlađim uzrastom
  • Kada radimo sa djecom u cilju smanjenja nasilja važno je koristiti jednostavne, primjenjive tehnike koje su interesantne djeci
  • Kako je igra važan način učenja kod mlađe djece, znanja o nasilju će se lakše sticati kroz razne igre uloga, slikanje, dramske predstave…
  • Likovno-okupacione i slične radionice mogu blagovremeno identifikovati problem nasilja među djecom
  • Crtež kao projektivna tehnika je vrlo koristan za istraživanje pitanja nasilja posebno kod mlađih učenika (do 10 godina starosti)
  • Djeca ne prepoznaju sve oblike nasilja i zato ih trebamo učiti šta to sve podrazumijevamo pod nasiljem
  • Najpristupačniji način za podizanje svijesti o pitanju nasilja među učenicima jeste kroz likovne, teatarske, literarne i slične oblike izražavanja
  • Vrlo je važno da razrednik i nastavnici obrate pažnju na tihu, povučenu, usamljenu djecu koja su u strahu, ona često nose neka vrlo neprijatna iskustva i mogu postati počinitelji nasilja

Preporuke za istraživanje pojave nasilja

  • Važno je provoditi istraživanje jer podaci će nam pomoći da pridobijemo i uvjerimo roditelje i osoblje škole da je potrebno da se nešto radi po pitanju smanjenja pojave nasilja
  • Istraživanja ne bi trebala biti usmjerena samo na pojavu nasilja, već i na ponašanja djece
  • Nastavno osoblje treba uputiti kako rješavati probleme

Preporuke za rad s roditeljima i lokalnom zajednicom

  • Potrebno je raditi s učenicima, roditeljima i lokalnom zajednicom
  • Treba raditi na razvoju emocionalne inteligencije tj. na razumijevanju osjećanja drugih učenika i na taj način raditi na razvoju empatije kod djece što vodi ka smanjenju nasilja među učenicima
  • Važno je razgovarati s roditeljima i upozoravati ih na pitanja nasilja među učenicima, kao i na razloge koji stoje u osnovi i potiču nasilno ponašanje
  • Preporučiti roditeljima da se pitanja nasilja uvijek trebaju rješavati zajedno sa razrednikom, pedagogom
  • Važno je i sa roditeljima pričati o tome zašto se javlja nasilje, na taj način i oni mogu steći uvid u svoje ponašanje i razumjeti važnost uloge koju to ponašanje ima
  • Roditelji trebaju biti aktivno uključeni
  • Druge zainteresovane strane u zajednici trebamo upoznati s projektnim aktivnostima, pristupom i ciljevima
  • Treba uspostaviti referalni sistem/protokol o postupanju u slučaju nasilja  
  • O nasilju se mora govoriti

“Uviđamo da je nasilje, u kojem se god obliku manifestovalo, znak neuspjeha“

J. P. Sartre

Objavljeno u kategoriji: Novosti, dana 25.02.2013
Strana1234